preskoči na sadržaj

Osnovna škola A. G. Matoša Novalja

 > Nastava  > Predmeti  > Informatika

Informatika je redovni predmet za učenike 5. i 6. razreda i izborni predmet za učenike  7. i 8. razreda.

Nastava informatike se provodi uz pomoć tiskanog i digitalnog udžbenika Školske knjige koje možete “prelistati” ovdje:

 


Bilježnice za predmete

Video lekcije

5. razred

Office365: prijava (1:19)

OneNote: kako riješiti zadaću (1:50)

OneNote: umetanje datoteka (2:27)

Microsoft Edge: instalacija (1:36)

Microsoft Edge (2:45)

Postavljanje početne stranice u Edgeu (0:49)

Python: instalacija (2:39)

Python: pridruživanje vrijednosti varijablama (2:24)

Python: pisanje i pokretanje programa (1:15)

Python: crtanje dijagrama tijeka (4:49)

Windows 10: isključivanje, ponovno pokretanje, stanje mirovanja (4:49)

Organizacija podataka na računalu (25:00)

OneDrive: osnove (5:28)

WORD I: alati za uređivanje teksta (24:40)

WORD II: oblikovanje odlomaka (14:10)

WORD III: rad sa slikama (14:51)

WORD IV: grafički prikazi (11:10)

Word: Spremanje u PDF (0:55)

PowerPoint I (12:02)

PowerPoint II: prijelazi i animacijski učinci (10:48)

6. razred

Sažimanje i raspakiravanje datoteka (4:41)

WORD V: izrada i oblikovanje tablica (9:30)

WORD VI: položaj tablice u dokumentu (1:20)

WORD VII: stupci, zaglavlje, podnožje (2:37)

WORD VIII: ispis dokumenta (4:43)

PowerPoint III: grafički i dodatni elementi prezentacije (24:39)

PowerPoint IV: veze između slajdova (12:23)

PowerPoint V: izrada kviza (9:48)

PowerPoint VI: uređivanje glavnog slajda, zaglavlje i podnožje (11:56)

Microsoft Forms (17:34)

Stvaranje videozapisa (4:02)

Microsoft Stream I (2:06)

7. razred

Excel I: osnove, unos podataka (20:23)

Excel II: formule (10:41)

Excel III: funkcije (21:46)

Excel IV: sortiranje i filtriranje (5:19)

HTML I: izrada jednostavne web stranice (7:14)

HTML II: oznake za oblikovanje teksta (9:04)

HTML III: oblikovanje stranice, umetanje slika (16:06)

HTML IV: poveznice (16:56)

8. razred

Access: stvaranje baze podataka, tablice i polja (7:18)

WORD: fusnote (1:01)

WordPress I: registracija (5:06)

WordPress II: dodavanje mrežnog mjesta (3:02)

WordPress III: podešavanje mrežnog mjesta (12:22)

WordPress IV: izrada mrežnog mjesta (26:56)

WordPress V: objava mrežnog mjesta (1:49)

Ostalo:

OneDrive - prijenos i dijeljenje datoteka (5:20)

PowerPoint: snimanje dijaprojekcije s pripovijedanjem (4:15)

PowerPoint: snimanje zaslona (5:31)

Windows 10: izrada snimki zaslona (4:07)

Microsoft Stream II: snimanje zaslona (6:14)

FreeMind (4:47)


Datoteke za preuzimanje

[CERT.hr] SAVJETI ZA ZAŠTITU

Autor: Dejan Tauzer, 13. 1. 2023.

Metode otkrivanja i zaštite od virusa

Postoje dvije metode kojom se antivirusni programi koriste u svrhu otkrivanja zlonamjernih softvera.

Prva metoda je korištenjem baze poznatih otkrivenih definicija zlonamjernih softvera. Ovo je najkorištenija metoda detekcije koja pretražuje sadržaj memorije računala, boot sektora i sadržaja svih direktorija. Jedini nedostatak ove metode je što su računala zaštićena od infekcije trenutnim postojećim definicijama virusa kojima se ažurira njihova baza.

Druga metoda je korištenje heurističkog algoritma za otkrivanje zlonamjernih softvera baziranih na istom načinu djelovanja. Heuristički algoritam ima mogućnost ponuditi prihvatljivo rješenje za nastali problem u raznim slučajevima, ali isto tako i ne znači da daje točne rezultate provedene detekcije virusa.

Preventivne mjere od zaraze

  • upotreba antivirusnog softvera s ažuriranom bazom podataka mogućih napada
  • redovita nadogradnja (update) operacijskog sustava i najkorištenijih aplikacija kao što su Microsoft Office, Adobe Reader, Mozilla Firefox i dr.
  • redovita izrada rezervnih kopija podataka ili operativnog sustava
  • opreznost, NE aktivirati bilo kakve izvodljive datoteke ponuđene mailom ili nekim drugim internet servisom
  • uključen firewall

Mjere nakon zaraze

  • potrebno je očistiti računalo odmah nakon infekcije i nikako ne ignorirati upozorenja virus skenera
  • zloonamjerni softver može se očistiti i softverom za deinstalaciju pojedinog primjerka. Takav softver se često može pronaći na stranicama antivirusnih kompanija
  • ako se zlonamjerni softver ne da očistiti, potrebno je reinstalirati operacijski sustav i s kopije vratiti  izgubljene podatke. Podaci moraju biti kopirani prije infekcije




 

Zaštitite Windowse od malwarea u 6 jednostavnih koraka

1) Backup, backup, backup

Prvo što morate napraviti je sigurnosna kopija, odnosno backup svih podataka i to na dva načina – offline i online. Naravno, to biste trebali raditi na regularnoj bazi (npr. svaki tjedan barem jednom) inače backup nema smisla.

2) Ažurirajte Windowse i aplikacije

Drugi korak je krucijalan, a to je konstantno ažuriranje OS-a i aplikacija koje koristite.

3) Prijeđite na Windowse 10/11

Noviji Windowsi su uvijek sigurniji, imaju bolje mehanizme zaštite, više opcija za podesiti i nude bolje iskustvo korištenja. 

4) Koristite Firewall

Firewall je softverski ili hardverski bazirana aplikacija koja vam pomaže blokirati maliciozne kodove, ali i hakerske napade. Možete zaključiti da je to još jedna crta obrane koja vam je potrebna. Windowsi 10 i 11 donose firewall out-of-box ali možete instalirati i neki dodatni ako mislite da su bolji. Ovi koji dolaze sa Windowsima su dovoljno dobri, ali preporučamo da pogledate i ostale.

Mnogi korisnici isključuju Firewall, što nikako nije dobro. Nemojte to raditi!

5) Instalirajte AV rješenje

Iako se možda čini trivialno, bitno je imati anti virusno rješenje na Windowsima. Te aplikacije mogu na vrijeme detektirati viruse ili ostali malware i maknuti ih sa računala prije nego kompromitiraju vaše podatke. Nekada neće ni dozvoliti da nešto instalirate ako smatraju da određeni softver sa sobom donosi maliciozni kod.

6) Ostanite jedan korak naprijed

Najbolja sigurnosna zaštita ste vi sami. Najčešće se računalo zarazi kada vi kliknete na “čudni” email attachment, stisnete na reklamu ili web pop-up ili instalirate softver za neprovjerenog izvora. Kada provjeravate email nemojte otvarati attachment od osobe za koju niste sigurni da ju poznate i da je “sigurna”.

Ukratko – razmišljajte što radite i nemojte nesvjesno stiskati što vidite. Možda zvuči glupo, ali mnogi nesmotreno stišću sve što vide, a da im je zanimljivo i tako naprave spomenutu grešku.

Izvor:


Pravila ponašanja u informatičkoj učionici


Kurikulumi / Vrednovanje

Izvedbeni kurikulumi

Izvedbeni kurikulum - Informatika 5. razred

Izvedbeni kurikulum - Informatika 6. razred

Izvedbeni kurikulum - Informatika 7. razred

Izvedbeni kurikulum - Informatika 8. razred

Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja učenika iz nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi od 5. do 8. razreda

Uspjeh učenika iz Informatike vrednuje se gotovo na svakom satu kroz praktičan rad na računalu, te vrednovanje aktivnosti tijekom nastavnog sata, usmenog ispitivanja, kao i vrednovanje domaćih zadaća i dodatnih aktivnosti kao što je rad na projektnim zadacima i sl.

Učenici su sa načinom praćenja i ocjenjivanja upoznati na prvome satu.

Kod učenika se tijekom cijele školske godine redovito razvija osjećaj kritičnosti i samokritičnosti tako da u svakom trenutku znaju procijeniti razinu svoga znanja.

Postupci vrednovanja u predmetu Informatika realiziraju se trima pristupima vrednovanju:

  • vrednovanjem za učenje
  • vrednovanjem kao učenje
  • vrednovanjem naučenoga.

Procjene o postignućima učenika temelje se na integraciji raznih informacija prikupljenih u različitim situacijama tijekom određenoga vremenskog razdoblja.

Elementi vrednovanja su:

  • usvojenost znanja
  • rješavanje problema
  • digitalni sadržaji i suradnja.

Element "usvojenost znanja" uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila. Obuhvaća usvojenost sadržaja na usmenim i pisanim provjerama.

Element "rješavanje problema" uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.

Element "digitalni sadržaji i suradnja" uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.

 

Načini vrednovanja

Usmeno provjeravanje provodi se tijekom svakog nastavnog sata. Ukoliko učenik kroz nastavni sat točno i često odgovara na postavljena pitanja može također biti ocijenjen. Ocjena je javna uz obrazloženje učitelja. U imenik, u rubrici praćenja učenika upisuje se nadnevak, sadržaj usmenog ispitivanja, ocjena (radi lakšeg snalaženja razrednika i roditelja), te ocjena u rubriku ovisna o tome da li se provjerava usvojenost sadržaja ili primjena znanja.

Pisana provjera provodi se zadacima objektivnog tipa kako bi se utvrdilo poznavanje i razumijevanje pojmova i činjenica ili zadacima primjene naučenog. Moguće vrste zadataka su: dosjećanje (kratki odgovor), dopunjavanje, alternativni izbor, višestruki izbor, povezivanje, jednostavni računski zadaci, skiciranje, …

U imenik se piše nadnevak, broj bodova, a u rubriku ocjena. Učenik negativnu ocjenu iz pisane provjere ispravlja na jednom od sljedećih sati usmeno ili pismeno, te se stavlja zabilješka – nadnevak uz komentar: ispravak pisane provjere i evidentira se u rubriku.

Praktičan rad ili rad na računalu (samostalno ili u skupini): učenici dobivaju ocjenu iz praktičnog rada ovisno o nastavnoj jedinici, tj. cjelini. U imenik se upiše nadnevak, tema praktičnoga rada, projektni zadatak i sl.

 

Zaključna ocjena

Na kraju školske godine donosi se zaključna ocjena koja ne mora biti aritmetička sredina upisanih ocjena, već odraz cjelokupnog rada, učenja, zalaganja i odnosa prema radu kroz cijelu školsku godinu. Jedino redovitim praćenjem i provjeravanjem znanja raznim oblicima i na temelju više elemenata, dobivamo objektivniju konačnu ocjenu koja je u skladu sa stvarnim učeničkim znanjem.

 

Kriteriji za vrednovanje i ocjenjivanje učenika po elementima

ELEMENT 1: USVOJENOST  ZNANJA  - USMENO PROVJERAVANJE

Ocjena

Razina usvojenosti sadržaja

Nedovoljan (1)

  • teorijskih obrazloženja rada nema ili nisu točna
  • učenik ne poznaje činjenice i postupke u radu
  • šuti i ne sudjeluje u radu
  • pogrešno tumači nastavni sadržaj i radne postupke

Dovoljan (2)

  • teorijska obrazloženja rada nisu potpuna i precizna
  • zna definirati pojmove, ali improvizira u izlaganju
  • radi bez sustavnosti
  • reproducira nastavni sadržaj i radi bez zalaganja
  • u stanju je nabrojati, prepoznati, opisati nastavne sadržaje

Dobar (3)

  • teorijska obrazloženja rada su točna ali uz pomoć učitelja
  • poznaje nastavni sadržaj i prikladno ga izlaže
  • razumije i poznaje radne postupke
  • na postavljena pitanja daje točne odgovore uz pomoć učitelja
  • u stanju je sažeti i razvrstati sadržaje

Vrlo dobar (4)

  • teorijska obrazloženja rada su pretežno točna i precizna
  • ako u odgovorima daje objašnjenja, poznaje smisao rada
  • u stanju je davati objašnjenja za postupke rada i obrazlaže ih
  • primjerena upotreba termina

Odličan (5)

  • teorijska obrazloženja rada su izuzetno točna i temeljita
  • u potpunosti i s razumijevanjem odgovara na postavljena pitanja
  • aktualizira stečena znanja
 

 

USVOJENOST ZNANJA - PISANA PROVJERA

BROJ BODOVA (%)

0-50

51-63

64-76

77-88

89-100

OCJENA

1

2

3

4

5

 

Napomena: ovisno o cjelini i tipu provjere, skala za ocjenjivanje može se razlikovati od priložene, uz pravovremenu najavu i obrazloženje.

 

ELEMENT 2: RJEŠAVANJE PROBLEMA

Ocjena

Razina primjene programskih sadržaja u rješavanju problema

Nedovoljan (1)

  • ne zna temeljne naredbe i postupke na računalu
  • uz veću pomoć učitelja učenik ne uspijeva riješiti ni neke najjednostavnije zadatke
  • pogrešno ispunjava zadaće
  • nije u stanju ni definirati, ni objasniti najosnovnije postupke zadatka

Dovoljan (2)

  • uz manju pomoć učitelja rješava jednostavnije zadatke
  • nepotpuno izrađuje praktične zadaće
  • nije sustavan pa i ne može stečeno znanje primijeniti u rješavanju problema
  • učenik ima poteškoća u svladavanju nastavnog sadržaja, iako prilično nezainteresirano u zadovoljavajućoj granici primjenjuje temeljne naredbe i postupke na  računalu

Dobar (3)

  • samostalno i točno rješava jednostavnije postupke na računalu
  • učenik djelomično točno radi praktične zadaće
  • složenije zadatke može riješiti uz učiteljevu pomoć

Vrlo dobar (4)

  • učenik uglavnom logično i s razumijevanjem rabi naredbe na  računalu, razumije tematiku te se upušta u samostalan rad s računalom i koristi se njime bez većih poteškoća
  • samostalno i točno rješava i složenije problemske zadatke, a uz manju učiteljevu pomoć i prilično složene
  • učenik potpuno, uredno, kvalitativno izrađuje praktične zadatke
  • sposoban je raspravljati o usvojenom nastavnom sadržaju, uspoređivati činjenice i donositi zaključke

Odličan (5)

  • učenik kreativno rabi računalo, brzo shvaća, pokazuje izuzetno razumijevanje za rad s računalom. Bez pomoći učitelja pronalazi prave naredbe
  • samostalno, brzo i točno rješava i složene zadatke
  • pokazuje kreativnost, samostalnost i sposobnost prosudbe činjenica i gradiva
  • u stanju je kroz rad uočiti značenje,  protumačiti i samostalno djelovati
 

 

PRAKTIČAN RAD ILI RAD NA RAČUNALU:

BROJ BODOVA (%)

0-50

51-63

64-76

77-88

89-100

OCJENA

1

2

3

4

5

 

Napomena: ovisno o cjelini i tipu provjere, skala za ocjenjivanje može se razlikovati od priložene, uz pravovremenu najavu i obrazloženje.

 

ELEMENT 3: DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA

Ocjena

Razina primjene

Nedovoljan (1)

  • ne zna odabrati primjereni program za izradu digitalnog sadržaja
  • ne posjeduje vještine uporabe programa za izradu digitalnog sadržaja
  • komunikacija u timu i suradnja na projektu je nepostojeća
  • odgovornost i samostalnost u radu nisu razvijeni

Dovoljan (2)

  • odabire primjereni program za izradu digitalnog sadržaja
  • uz pomoć učitelja služi se osnovnim alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
  • digitalni sadržaji su često nepotpuni i nisu rađeni prema uputama
  • komunikacija u timu i suradnja na projektu je na razini osnova koja je nužna da bi se krenulo na sljedeći korak
  • ne može samostalno odrediti korake izrade digitalnog sadržaja

Dobar (3)

  • odabire primjereni program za izradu digitalnog sadržaja
  • uz malu pomoć učitelja služi se alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
  • digitalni sadržaji su ponekad nepotpuni, ali su rađeni prema uputama
  • komunikacija u timu i suradnja na projektu je dobra
  • argumentiranje i predstavljanje svojih radova je siromašno

Vrlo dobar (4)

  • uz malu pomoć učitelja služi se alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
  • digitalni sadržaji su skoro uvijek potpuni i rađeni su prema uputama
  • učenik u radu na projektu često koordinira ostale članove, komunikacija je dvosmjerna, argumentacija i vrednovanje svojih i tuđih radova vrši prema uputama za vrednovanje digitalnog sadržaja
  • odgovorno pristupa svojem e-portfoliju

Odličan (5)

  • samostalno se služi alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
  • digitalni sadržaji su potpuni i rađeni su prema uputama
  • učenik u radu na projektu često koordinira ostale članove, komunikacija je dvosmjerna, argumentaciju i vrednovanje svojih i tuđih radova vrši prema uputama za vrednovanje digitalnog sadržaja
  • odgovorno pristupa svojem e-portfoliju
  • analizira etička načela korištenja digitalne tehnologije kod izrade digitalnog sadržaja
 

CMS za škole logo
Osnovna škola A. G. Matoša Novalja / Zeleni put 1, HR-53291 Novalja / os-agmatosa-novalja.skole.hr / ured@os-agmatosa-novalja.skole.hr
preskoči na navigaciju