preskoči na sadržaj
Psihološki kutak

O PSIHOLOGIJI I PSIHOLOZIMA

Psihologija je znanost koja proučava ljudsko ponašanje i doživljavanje.

Psiholog (ili defektolog) u školi je osoba od povjerenja koja pomaže učenicima u njihovom rastu i sazrijevanju, i daje podršku nekim našim odlukama. Učenici se obraćaju psihologu kada žele o nečemu razgovarati ili kada trebaju pomoć zbog nekog događaja u školi ili izvan nje, s obzirom da se često puta nalazimo u nekoj situaciji koju ne možemo riješiti, ili kada ne možemo tajne podijeliti s prijateljem ili roditeljem. Ponekad psiholog može problem riješti vrlo brzo, a ponekad (ako je problem veće prirode) je potrebno više vremena.

Psiholog u školi se ne bavi samo problemima, on može usmjeriti u životu, prepoznati vaše dobre kvalitete i darovitost, te pomoći pri odabiru budućeg zanimanja.

Problemi o kojima možemo razgovarati s psihologom su: problemi u učenju, strah od ispitivanja ili neki drugi strahovi, emocionalni problemi, nasilje i agresivnost kod drugih ljudi ili učenika, problemi zbog razvoda roditelja ili gubitka bliske osobe, itd...

 

KAKO UČITI, A NE MUČITI SE! 

Ponekad pamtimo „vizualno“, pa se dosjetimo čak gdje nam o tome u bilježnici piše, a ponekad se sjetimo točno što je učitelj govorio dok je pogledom htio upozoriti Ivana da ne brblja pod satom. Ivan sigurno nije bio koncentriran na to o čemu je učitelj povijesti pričao, i vrlo je vjerojatno da neće znati odgovoriti na pitanje koje bi mu učitelj mogao postaviti.

Neće to pitanje samo Ivanu biti problem. Problem će imati i Mirko koji je miran, ali nije koncentriran na to što učitelj priča, jer je mislima završio negdje na Zrću ili možda na Jupiteru. Tko bi ga znao. Možda razmišlja o testu što ga piše iz matematike sljedeći sat, a možda i o tome kako bi pod fizikom mogao riješiti zadaću iz hrvatskog. Nikako da pogodi kad što treba raditi.

Kad smo već kod predmeta, moram naglasiti da ne učimo sve predmete na isti način. Matematika se uči rješavanjem sličnih zadataka, jer moramo steći rutinu, baš kao npr. kad učimo voziti automobil. U početku trebamo razmišljati kako pokrenuti automobil, kada trebamo stisnuti kvačilo, u kom trenutku i koliko dodati gasa…..itd. No kad dovoljno izvježbamo vožnju možemo se opustiti i voziti bez razmišljanja o tome što nam je činiti. Isto tako vrijedi i za matematiku. Ukoliko smo dovoljno izvježbali zadatke, na testu nećemo gubiti vrijeme razmišljajući da li upisati predznak + ili –, i da li smo se na vrijeme riješili neke zagrade i sl..

Fiziku pak ne smijete bubati napamet, a niti drilati kao matematiku, već morate razumjeti svaki redak u udžbeniku. Ne bi smjeli prelaziti na drugi redak ako baš sve što ste pročitali nije jasno. Kada razumijete to što ste pročitali možete krenuti dalje. U protivnom nikakve koristi od svega toga, već samo izgubljeno vrijeme. Bolje bi vam bilo da ste se to vrijeme odmarali ili čak sjeli na bicikl i napravili đir do prijatelja.

Zemljopis nije moguće učiti bez karte. Dobro bi bilo pronaći svaki grad, svaku rijeku i svaku granicu koja se spominje u udžbeniku, a usput možemo zamisliti kako bi bilo dobro putovati svijetom i posjetiti te nacionalne parkove, gradove, i upoznati ljude i njihovu kulturu.

Prilikom učenja najbolje je pronaći mjesto koje vam najbolje odgovara, gdje se možete posvetiti samo učenju, na kojem ćete biti najmanje ometani. Neka to bude dobro osvijetljeno mjesto bez buke, oslobođeno svih stvari koje bi mogle odvlačiti pažnju - isključivo za učenje. Također bi bilo dobro odabrati najbolje vrijeme za učenje, i to tako da se ipak možete odmoriti nakon škole i ručka. Takvog rasporeda bilo bi dobro držati se što više možete. Jer kontinuitet je nešto na što bi se trebali naviknuti da bi vam učinak bio maksimalan, a izgubljeno vrijeme najmanje. No nismo roboti, i raspoloženi za učenje i pisanje zadaće uvijek u isto vrijeme i na istom mjestu. Ponekad možemo (moramo) prekršiti pravilo, pa se onda može dogoditi da ćemo sliku za zadaću iz likovnog morati ipak nacrtati u kuhinji dok mama pere suđe, i to odmah nakon ručka, jer ste ju zaboravili naslikati još prošli tjedan, a sutra vas pak očekuje i test iz povijesti, a još k tome učiteljica sutra pita kemiju.

Osim učenja, ponavljanje je najvažniji dio procesa učenja! Repetitio est mater studiorum. Najlakše ćete ponoviti ako ste prilikom prvog čitanja podcrtali najvažniji i najbitniji dio gradiva. Sljedeći korak je postavljat si pitanja iz samih naslova. Na taj način možete provjeriti da li ste sve naučili i da li razumijete to što ste pročitali.

Da ne bih dužila, kliknite na link i pronađite o tome puno više:

sve o učenju

 

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba provela je 2003. godine istraživanje o vršnjačkom nasilju među djecom u školi (bullying). Istraživanje je obuhvaćalo 25 osnovnih škola u 13 gradova Republike Hrvatske, a sudionici ispitivanja su učenici od 4. do 8. razreda.

Dobiveni rezultati ukazuju da :

1. 27% djece svakodnevno ili gotovo svakodnevno doživljava neke oblike nasilja u školi (verbalnog i tjelesnog)

2. 16% djece gotovo se svakodnevno ponaša nasilno prema drugoj djeci, pri čemu 8% djece istovremeno i čini i doživljava nasilje

3. Dječaci se značajno češće ponašaju nasilno, ali i doživljavaju nasilje

4. S dobi (od desete do četrnaeste godine) se povećava učestalost nasilnog ponašanja, naročito verbalnog

5. U prosjeku je školski uspjeh djece koja su češće žrtve i koja češće čine nasilje lošiji

6. Samo oko 22% djece žrtava nasilja obrati se odrasloj osobi za pomoć

7. Najčešće se djeca obraćaju za pomoć roditeljima, a tek 11% obratilo se za pomoć nastavnicima

 

KAKO RAZVITI SAMOPOUZDANJE?

Znaci samopouzdanja:
Prvo – nitko nije supersavršeni junak koji nikad ne sumnja u sebe i postiže sve što želi! Istina je kako svi ponekad osjećaju nesigurnost i dožive neuspjeh. No oni samopouzdaniji su:
- sigurniji u sebe i vjeruju da su sposobni i kad dožive neuspjeh ili pogriješe
- razmišljaju o tome što im je zbilja važno i slijede svoje interese i ciljeve (umjesto da čekaju da ih netko „pogura“ kuda trebaju ići.)
- vjeruju da mogu utjecati na ono što im se događa, odlučniji su i ustrajniji u suočavanju s problemima
- manje su pod utjecajem drugih i spremniji su se založiti za vlastite stavove
- bolje se i brinu za sebe  jer vole sebe i važni su sebi, a i jer vjeruju da mogu utjecati na stvari i postići željene ishode – pa su npr uspješniji u provedbi dijete, dulje rade na razvoju nove vještine… 
- probleme i neuspjehe gledaju kao priliku za učenje, a ne kao nepremostive prepreke i znak da su „totalni promašaj“
- više izražavaju sebe u odnosima i jasnije određuju svoj životni stil (znaju što vole slušati, otvorenije komuniciraju i zauzmu se za sebe…). Ne dopuštaju da ih drugi loše tretiraju i zauzimaju se za sebe (ili potraže pomoć ako se ne mogu sami zaštititi).

Kad smo sigurniji u sebe manje nas poljuljaju problematične životne situacije.
 
Oni s manjkom samopouzdanja:
- nemaju povjerenja i sigurnosti u sebe pa se u rješavanju problema i donošenju odluka oslanjaju više na druge nego na sebe, boje se izložiti i pokazati inicijativu jer strahuje od kritike
- ne cijene svoja postignuća, imaju negativan doživljaj vlastitog izgleda i ponašanja
- nažalost su češće i žrtva zlostavljanja i nasilja jer se osjećaju bespomoćni i vjeruju kako ništa ne mogu napraviti da se zaštite od nasilnika (TO NIJE ISTINA! Ako se nešto takvo događa - svakako potraži pomoć! Nitko te nema prava vrijeđati, nazivati pogrdnim imenima, izrugivati te ili ignorirati tvoje potrebe i želje na grub način)
Misliti loše o sebi, sramiti se samog sebe i samokritizirati čini da se osjećamo nesretno, te da ne očekujemo lijepe stvari u budućnosti.
 
KAKO OJAČATI SAMOPOUZDANJE?

Prihvati sebe.
Zapamti - nitko nije savršen. Važno je prihvatiti sebe unatoč tim nesavršenostima. Svatko ima svoju vrijednost i prava samim time što postoji. 
 
Obrati pažnju na svoje snage i uvažavaj ih.
Nesamopouzdani su puno više orijentirani na svoje neuspjehe i mane, nego na snage i uspjehe. Napiši listu 10 pozitivnih osobina, snaga ili uspjeha i pročitaj je svaki dan (ili bar kad „padneš u krizu“). Na kraju dana obrati pažnju na uspješne i dobre situacije i stvari koje su ti se dogodile u danu. Otkrij kako si ti tome doprinio („prijatelj mi je pomogao – a ja sam doprinio da izgradim to prijateljstvo!“). Budi ponosan na svoja postignuća. Nabroji sebi na što si ponosan. Koje su tvoje jake strane? (Ako ti je to problem – pomisli kako bi te opisao dragi prijatelj, ili član obitelji koji te voli.)
 
Realnije sagledaj svoje slabosti i pogreške.
Uči iz njih. Vidi što možeš napraviti i koje vještine trebaš razviti, te radi na njima. Svatko ima svoje slabije razvijene točke, to nije znak da smo loši. Jednostavno – imamo dijelove na kojima možemo poraditi i uz uloženi trud unaprijediti te stvari kod sebe.
 
Doživljaj uspjeha motivira nas i diže samopouzdanje.
Prepoznaj postignuti uspjeh! Možda si tako strog prema sebi da i kad uspiješ to ne pripisuješ sebi nego spletu sretnih okolnosti i drugima. Priznaj sebi zasluge. Postavi realne kriterije uspjeha (jer ako su ti previsoki kriteriji malo toga ćeš doživjeti kao uspjeh). Prisjeti se uspjeha na koje si ponosan.

Promijeni fokus!
Umjesto brige „hoću li doživjeti neuspjeh“ i pokušaja izbjegavanja greški – radije se usmjeri se na postizanje ciljeva i razvijanje za to potrebnih vještina i znanja.  Pohvali se za uloženi trud i napor, a ne samo za postignuti rezultat.

Ustraj u nošenju s preprekama.
Prepreke i (privremeni) neuspjeh su dio puta prema uspjehu. Nisu greške test tvoje vlastite vrijednosti. Ako trenutno i ne ide - ne znači kako nikad nećeš riješiti te probleme. Ne gubi nadu. Prouči situaciju i vidi što možeš napraviti drugačije. Prepreke nas mogu ojačati i „natjerati“ da izvučemo dodatne snage, razvijemo nove vještine, potražimo podršku i savjet.
 
Prestani se uspoređivati s drugima.
Uspoređuj se samo sa sobom – koliko si danas napredovao u odnosu na jučer ili prije mjesec ili godinu dana. Pohvali sebe za napredak i postavljaj daljnje ciljeve.

Brini za sebe. Osluškuj svoje potrebe i osjećaje. Ako si tužan – potraži utjehu. Ako trebaš podršku – zatraži je. Ako si ljut jer ti se ne sviđa način kako se netko ponaša prema tebi – imaš pravo to pokazati. Ako želiš vrijeme za sebe ili ti nešto ne odgovara – u redu je, imaš pravo to tražiti za sebe. Otkrij koje te situacije brinu, zašto i djeluj da promijeniš ono što ti se ne sviđa.

Prestani brinuti što drugi misle o tebi!
Prirodno je da se želimo svidjeti drugima i ostaviti dobar dojam. No, pretjerano o tome brinuti znači biti osjetljivi na neke usputne komentare i razočarenja. Dok ti brineš što druga osoba misli o tebi – ona vjerojatno brine što ti misliš o njoj. Stoga – reci sebi „Ok, volio bih se svidjeti drugima, no nije moguće svidjeti se svima. U redu je ako i ne misle svi kako sam apsolutno cool. Imam važne osobe (prijatelje, obitelj…) koji me cijene. Najvažnije je da sam znam da sam ok.“

Preispitaj svoje kriterije uspjeha.
Koliko dobar i uspješan moram biti da bih to cijenio i bio ponosan na sebe? Moraš li biti najbolji da bi to bilo dovoljno dobro? Mjeriš li po istim strogim kriterijima i druge?  Umanjuješ li svoje uspjehe („svatko prolazi s 5,…“) ili ga tumačiš stjecajem okolnosti „valjda je dobra škola pa me dobro pripremila, test ili prijemni je bio lagan.…“

Postavi realističnija očekivanja.
U tvojoj dobi često se misli o idealnom ja i „kakav bi trebao biti“. Taj  je lik uglavnom „prenapuhan“ i vjerojatno ti se čini nedostižan i u odnosu na njega se sam sebi činiš preobičan. No, znaj da dok ne prihvatimo sebe ne možemo niti raditi prema svojim ciljevima. Uz to, neka to bude realistična slika. Od toga savršenstva – zamisli znaš li nekog tko udovoljava tim kriterijima? Možda si prestrog prema sebi?

Razvij vještine potrebne za uspjeh.
Danas znamo da su za uspjeh u životu važno znati i zauzeti se za sebe, jasno komunicirati, rješavati probleme, nositi se sa stresom... Poradi na njihovu razvoju.

Ohrabri se i obodri.
Umjesto „Kako sam glupa, jadna, ispala sam smiješna“ reci sebi „Ok, nisam sretna kako je prošao ovaj test, dobila sam lošu ocjenu. Moram isplanirati kako to ispraviti. Mogu ja to, nije tako strašno. Bit će teško, no rješavala sam teške situacije i prije. Mogu potražiti pomoć, mogu (nabroji sebi što sve možeš)“ Pomisli što bi savjetovao dragom prijatelju u sličnoj situaciji? Kako bi ga ohrabrio i podržao? Budi tako dobar i prema sebi – umjesto da se kritiziraš i „spuštaš“.
 
Ne vrti stalno film sa starim neuspjesima i situacijama kad si se „izblamirao“.
Sjeti se kako su nekima takve situacije izvor smijeha kad se maknu od njih i sagledaju ih iz vremenske distance. Zapitaj se „Hoće li za deset godina ova situacija biti tako jako važna?“ Čemu čekati 10 godina – promijeni pogled na nju danas, radije se orijentiraj na sadašnje trenutke i buduće korake.
 
Važni ste i vrijedni i ako osjećate da puno sumnjate u sebe - potražite podršku i naučiti se osjećati sigurnije, uspješnije i zadovoljnije u svojoj koži! Jer se možete i imate pravo tako osjećati!

Jadranka Orehovec, prof. psihologije

 

DAROVITI UČENICI

Darovita i talentirana su ona djeca koja su od stručne osobe identificirana kao naročito sposobna za velika postignuća. Da bi mogla realizirati svoje mogućnosti i ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za društvo, ta djeca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama koje znatno prelaze ono što omogućuje redovni školski program.

Daroviti učenici se ističu stvaralačkim mišljenjem, apstraktnim rasuđivanjem, posjeduju širok dijapazon interesa i kvalitetu rada. Oni se od ostalih izdvajaju intelektualnim sposobnostima, a naročito "općom inteligencijom, željom za znanjem, istrajnošću, težnjom za isticanjem, zdravim razumom, kao i kritičkim uočavanjem" (Terman).

Rad u školama prilagođen je  "prosječnom učeniku". Prema tom imaginarnom učeniku pisani su i udžbenici, koriste se metode i oblici rada.

U razredu pretežno susrećemo darovite učenika sa izraženim intelektualnim sposobnostima, koji postižu visok stupanj uspjeha u školi. Najpopularniji su u razredu, komunikativni i socijalno adaptivni. Vokabular im je bogat, a izražavanje tečno i precizno. Takvog učenika sve zanima i želi biti angažiran u gotovo svim školskim aktivnostima.

Kako prepoznati darovitog učenika

Daroviti učenici posjeduju neke zajedničke karakteristike. Prepoznavanje tih značajki i znanje njihova otkrivanja u učionici važan je korak u učinkovitom radu s darovitim učenicima.
Neke od značajki ponašanja darovite djece navedene su u donjoj tablici. Ukoliko učenik posjeduje navedene značajke, postoji velika vjerojatnost da je darovit.

- Postavlja puno pitanja i znatiželjan je
- Puno toga zna
- Ima dobro pamćenje

- Brzo rješava zadatke
- Nestrpljiv je kada nije prozvan na satu

- Brzo usvaja nove informacije
- Lako pamti nove informacije
- Zna čitati prije ostale djece
- Pokazuje velike matematičke sposobnosti
- Postiže visoka postignuća
- Brzo dovršava nastavne zadatke

- Lako mu postane dosadno
- Može početi ometati nastavu
- Pokazuje veliki otpor prema aktivnostima ponavljanja i učenja napamet
- Završava zadatke brzo, ali površno 

- Sve ga zanima
- Uključuje se u mnogobrojne aktivnosti
- Motiviran je za iskušavanje novih stvari
- Uživa u izazovima

- Može odbijati sudjelovanje u aktivnostima koje nisu u njegovom području interesa
- Ostavlja projekte nedovršene
- Preuzima previše posla i postaje preopterećen

- Razmišlja neovisno
- Izražava posebna i originalna mišljenja
- Motiviran je

- Ne prihvaća autoritet
- Ne prihvaća dobro kritiku
- Ne odgovara mu grupni rad

- Posjeduje vještine više razine razmišljanja (analiza, sinteza, evaluacija)
- Stvara poveznice koje drugi učenici ne vide
- Uzima u obzir neobične pristupe rješavanju problema

- Zna biti odsutan duhom kada je riječ o praktičnim detaljima
- Zaboravlja napraviti zadaće

- Ima snažan osjećaj za pravdu
- Voli raspravljati o tekućim i problemima iz svakodnevnog života

- Može biti vrlo kritičan i samokritičan
- Perfekcionist je i to očekuje od drugih

- Ima istančan smisao za humor
- Shvaća suptilan humor
- Uživa u igrama riječi i satiri

- Lako ga ponese šala
- Naginje tome da postane "razredni klaun"

- Posjeduje izvanredne vještine izražavanja
- Suosjećajan je
- Razrađuje ideje
- Pokazuje vještine u glumi, umjetnosti, glazbi, jezicima

- Kolege ga ponekad smatraju sveznalicom
- Ponekad naređuje kolegama u grupnom radu

Autor: Jasminka Maravić

 

ZANIMLJIVI LINKOVI O....

elektroničkom zlostavljanju

ovisnostima

savjetima psihologa putem e-maila

"facebook depresija" sve češće pogađa djecu

sportska psihologija

Djeca, roditelji, stručnjaci i druge odrasle osobe savjetodavnu pomoć i podršku mogu dobiti svakim radnim danom od 15-18 sati na chatu hrabrog telefona

 

 

 

 

 

 



 FACEBOOK I MI.ppt
 PUSENJE.pdf


Foto-galerija


OGLASNA PLOČA

KURIKULUM

Školski kurikulum za 2016./17. školsku godinu

Priloženi dokumenti:
Skolski kurikulum 2016-17.pdf


VREMENIK

Okvirni vremenik pisanih provjera znanja  za 2016./17. školsku godinu

Priloženi dokumenti:
vremenik 2016 17 2polugodiste.pdf


Anketa
Što mislite o školskom okolišu?






Forum

Korisni linkovi
Novalja

Download
 • Filehippo
 • Bug Online

Edukacija
 • Wikipedija
 • CARNet
 • CERT





preskoči na navigaciju