O PSIHOLOGIJI I PSIHOLOZIMA

Psihologija je znanost koja proučava ljudsko ponašanje i doživljavanje.

Psiholog (ili defektolog) u školi je osoba od povjerenja koja pomaže učenicima u njihovom rastu i sazrijevanju, i daje podršku nekim našim odlukama. Učenici se obraćaju psihologu kada žele o nečemu razgovarati ili kada trebaju pomoć zbog nekog događaja u školi ili izvan nje, s obzirom da se često puta nalazimo u nekoj situaciji koju ne možemo riješiti, ili kada ne možemo tajne podijeliti s prijateljem ili roditeljem. Ponekad psiholog može problem riješti vrlo brzo, a ponekad (ako je problem veće prirode) je potrebno više vremena.

Psiholog u školi se ne bavi samo problemima, on može usmjeriti u životu, prepoznati vaše dobre kvalitete i darovitost, te pomoći pri odabiru budućeg zanimanja.

Problemi o kojima možemo razgovarati s psihologom su: problemi u učenju, strah od ispitivanja ili neki drugi strahovi, emocionalni problemi, nasilje i agresivnost kod drugih ljudi ili učenika, problemi zbog razvoda roditelja ili gubitka bliske osobe, itd...

KAKO UČITI, A NE MUČITI SE! 

Ponekad pamtimo „vizualno“, pa se dosjetimo čak gdje nam o tome u bilježnici piše, a ponekad se sjetimo točno što je učitelj govorio dok je pogledom htio upozoriti Ivana da ne brblja pod satom. Ivan sigurno nije bio koncentriran na to o čemu je učitelj povijesti pričao, i vrlo je vjerojatno da neće znati odgovoriti na pitanje koje bi mu učitelj mogao postaviti.

Neće to pitanje samo Ivanu biti problem. Problem će imati i Mirko koji je miran, ali nije koncentriran na to što učitelj priča, jer je mislima završio negdje na Zrću ili možda na Jupiteru. Tko bi ga znao. Možda razmišlja o testu što ga piše iz matematike sljedeći sat, a možda i o tome kako bi pod fizikom mogao riješiti zadaću iz hrvatskog. Nikako da pogodi kad što treba raditi.

Kad smo već kod predmeta, moram naglasiti da ne učimo sve predmete na isti način. Matematika se uči rješavanjem sličnih zadataka, jer moramo steći rutinu, baš kao npr. kad učimo voziti automobil. U početku trebamo razmišljati kako pokrenuti automobil, kada trebamo stisnuti kvačilo, u kom trenutku i koliko dodati gasa…..itd. No kad dovoljno izvježbamo vožnju možemo se opustiti i voziti bez razmišljanja o tome što nam je činiti. Isto tako vrijedi i za matematiku. Ukoliko smo dovoljno izvježbali zadatke, na testu nećemo gubiti vrijeme razmišljajući da li upisati predznak + ili –, i da li smo se na vrijeme riješili neke zagrade i sl..

Fiziku pak ne smijete bubati napamet, a niti drilati kao matematiku, već morate razumjeti svaki redak u udžbeniku. Ne bi smjeli prelaziti na drugi redak ako baš sve što ste pročitali nije jasno. Kada razumijete to što ste pročitali možete krenuti dalje. U protivnom nikakve koristi od svega toga, već samo izgubljeno vrijeme. Bolje bi vam bilo da ste se to vrijeme odmarali ili čak sjeli na bicikl i napravili đir do prijatelja.

Zemljopis nije moguće učiti bez karte. Dobro bi bilo pronaći svaki grad, svaku rijeku i svaku granicu koja se spominje u udžbeniku, a usput možemo zamisliti kako bi bilo dobro putovati svijetom i posjetiti te nacionalne parkove, gradove, i upoznati ljude i njihovu kulturu.

Prilikom učenja najbolje je pronaći mjesto koje vam najbolje odgovara, gdje se možete posvetiti samo učenju, na kojem ćete biti najmanje ometani. Neka to bude dobro osvijetljeno mjesto bez buke, oslobođeno svih stvari koje bi mogle odvlačiti pažnju - isključivo za učenje. Također bi bilo dobro odabrati najbolje vrijeme za učenje, i to tako da se ipak možete odmoriti nakon škole i ručka. Takvog rasporeda bilo bi dobro držati se što više možete. Jer kontinuitet je nešto na što bi se trebali naviknuti da bi vam učinak bio maksimalan, a izgubljeno vrijeme najmanje. No nismo roboti, i raspoloženi za učenje i pisanje zadaće uvijek u isto vrijeme i na istom mjestu. Ponekad možemo (moramo) prekršiti pravilo, pa se onda može dogoditi da ćemo sliku za zadaću iz likovnog morati ipak nacrtati u kuhinji dok mama pere suđe, i to odmah nakon ručka, jer ste ju zaboravili naslikati još prošli tjedan, a sutra vas pak očekuje i test iz povijesti, a još k tome učiteljica sutra pita kemiju.

Osim učenja, ponavljanje je najvažniji dio procesa učenja! Repetitio est mater studiorum. Najlakše ćete ponoviti ako ste prilikom prvog čitanja podcrtali najvažniji i najbitniji dio gradiva. Sljedeći korak je postavljat si pitanja iz samih naslova. Na taj način možete provjeriti da li ste sve naučili i da li razumijete to što ste pročitali.

Da ne bih dužila, kliknite na link i pronađite o tome puno više:

sve o učenju

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba provela je 2003. godine istraživanje o vršnjačkom nasilju među djecom u školi (bullying). Istraživanje je obuhvaćalo 25 osnovnih škola u 13 gradova Republike Hrvatske, a sudionici ispitivanja su učenici od 4. do 8. razreda.

Dobiveni rezultati ukazuju da :

1. 27% djece svakodnevno ili gotovo svakodnevno doživljava neke oblike nasilja u školi (verbalnog i tjelesnog)

2. 16% djece gotovo se svakodnevno ponaša nasilno prema drugoj djeci, pri čemu 8% djece istovremeno i čini i doživljava nasilje

3. Dječaci se značajno češće ponašaju nasilno, ali i doživljavaju nasilje

4. S dobi (od desete do četrnaeste godine) se povećava učestalost nasilnog ponašanja, naročito verbalnog

5. U prosjeku je školski uspjeh djece koja su češće žrtve i koja češće čine nasilje lošiji

6. Samo oko 22% djece žrtava nasilja obrati se odrasloj osobi za pomoć

7. Najčešće se djeca obraćaju za pomoć roditeljima, a tek 11% obratilo se za pomoć nastavnicima

KAKO RAZVITI SAMOPOUZDANJE?

Znaci samopouzdanja:
Prvo – nitko nije supersavršeni junak koji nikad ne sumnja u sebe i postiže sve što želi! Istina je kako svi ponekad osjećaju nesigurnost i dožive neuspjeh. No oni samopouzdaniji su:
- sigurniji u sebe i vjeruju da su sposobni i kad dožive neuspjeh ili pogriješe
- razmišljaju o tome što im je zbilja važno i slijede svoje interese i ciljeve (umjesto da čekaju da ih netko „pogura“ kuda trebaju ići.)
- vjeruju da mogu utjecati na ono što im se događa, odlučniji su i ustrajniji u suočavanju s problemima
- manje su pod utjecajem drugih i spremniji su se založiti za vlastite stavove
- bolje se i brinu za sebe  jer vole sebe i važni su sebi, a i jer vjeruju da mogu utjecati na stvari i postići željene ishode – pa su npr uspješniji u provedbi dijete, dulje rade na razvoju nove vještine… 
- probleme i neuspjehe gledaju kao priliku za učenje, a ne kao nepremostive prepreke i znak da su „totalni promašaj“
- više izražavaju sebe u odnosima i jasnije određuju svoj životni stil (znaju što vole slušati, otvorenije komuniciraju i zauzmu se za sebe…). Ne dopuštaju da ih drugi loše tretiraju i zauzimaju se za sebe (ili potraže pomoć ako se ne mogu sami zaštititi).

Jadranka Orehovec, prof. psihologije

DAROVITI UČENICI

Darovita i talentirana su ona djeca koja su od stručne osobe identificirana kao naročito sposobna za velika postignuća. Da bi mogla realizirati svoje mogućnosti i ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za društvo, ta djeca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama koje znatno prelaze ono što omogućuje redovni školski program.

Daroviti učenici se ističu stvaralačkim mišljenjem, apstraktnim rasuđivanjem, posjeduju širok dijapazon interesa i kvalitetu rada. Oni se od ostalih izdvajaju intelektualnim sposobnostima, a naročito "općom inteligencijom, željom za znanjem, istrajnošću, težnjom za isticanjem, zdravim razumom, kao i kritičkim uočavanjem" (Terman).

Rad u školama prilagođen je  "prosječnom učeniku". Prema tom imaginarnom učeniku pisani su i udžbenici, koriste se metode i oblici rada.

U razredu pretežno susrećemo darovite učenika sa izraženim intelektualnim sposobnostima, koji postižu visok stupanj uspjeha u školi. Najpopularniji su u razredu, komunikativni i socijalno adaptivni. Vokabular im je bogat, a izražavanje tečno i precizno. Takvog učenika sve zanima i želi biti angažiran u gotovo svim školskim aktivnostima.

Kako prepoznati darovitog učenika

Daroviti učenici posjeduju neke zajedničke karakteristike. Prepoznavanje tih značajki i znanje njihova otkrivanja u učionici važan je korak u učinkovitom radu s darovitim učenicima.
Neke od značajki ponašanja darovite djece navedene su u donjoj tablici. Ukoliko učenik posjeduje navedene značajke, postoji velika vjerojatnost da je darovit.

- Postavlja puno pitanja i znatiželjan je
- Puno toga zna
- Ima dobro pamćenje

- Brzo rješava zadatke
- Nestrpljiv je kada nije prozvan na satu

- Brzo usvaja nove informacije
- Lako pamti nove informacije
- Zna čitati prije ostale djece
- Pokazuje velike matematičke sposobnosti
- Postiže visoka postignuća
- Brzo dovršava nastavne zadatke

- Lako mu postane dosadno
- Može početi ometati nastavu
- Pokazuje veliki otpor prema aktivnostima ponavljanja i učenja napamet
- Završava zadatke brzo, ali površno 

- Sve ga zanima
- Uključuje se u mnogobrojne aktivnosti
- Motiviran je za iskušavanje novih stvari
- Uživa u izazovima

- Može odbijati sudjelovanje u aktivnostima koje nisu u njegovom području interesa
- Ostavlja projekte nedovršene
- Preuzima previše posla i postaje preopterećen

- Razmišlja neovisno
- Izražava posebna i originalna mišljenja
- Motiviran je

- Ne prihvaća autoritet
- Ne prihvaća dobro kritiku
- Ne odgovara mu grupni rad

- Posjeduje vještine više razine razmišljanja (analiza, sinteza, evaluacija)
- Stvara poveznice koje drugi učenici ne vide
- Uzima u obzir neobične pristupe rješavanju problema

- Zna biti odsutan duhom kada je riječ o praktičnim detaljima
- Zaboravlja napraviti zadaće

- Ima snažan osjećaj za pravdu
- Voli raspravljati o tekućim i problemima iz svakodnevnog života

- Može biti vrlo kritičan i samokritičan
- Perfekcionist je i to očekuje od drugih

- Ima istančan smisao za humor
- Shvaća suptilan humor
- Uživa u igrama riječi i satiri

- Lako ga ponese šala
- Naginje tome da postane "razredni klaun"

- Posjeduje izvanredne vještine izražavanja
- Suosjećajan je
- Razrađuje ideje
- Pokazuje vještine u glumi, umjetnosti, glazbi, jezicima

- Kolege ga ponekad smatraju sveznalicom
- Ponekad naređuje kolegama u grupnom radu

Autor: Jasminka Maravić

ZANIMLJIVI LINKOVI O....

elektroničkom zlostavljanju

ovisnostima

savjetima psihologa putem e-maila

"facebook depresija" sve češće pogađa djecu

sportska psihologija

Djeca, roditelji, stručnjaci i druge odrasle osobe savjetodavnu pomoć i podršku mogu dobiti svakim radnim danom od 15-18 sati na chatu hrabrog telefona